BILJESKE ZA UCENJE BIBLIJE 7-9
|
BILJE[KE
ZA Br.3
U^ENJE
* Bo`ja
obe}anja (2)
* Uskrsnu}e Krista
BIBLIJE
* Povratak
Krista
|
NA^IN
U^ENJA
Ova serija od 4 "Bilje{ke za u~enje Biblije" svaka
sadr`i po 3 lekcije, je napravljena da vam pomogne da dobijete osnovno
razumijevanje o tome {to Biblija nau~ava i kako mo`ete sudjelovati u
prednostima bivanja kr{}aninom. Ste}i }ete najve}u korist od ovih
"Lekcija" pro~itavaju}i ih nekoliko puta i pogledavaju}i u
preporu~enim biblijskim pasusima. Onda odgovorite na vi{ekratnom izboru pitanja
na kraju svake Lekcije, opet prepu{taju}i se bilje{kama ako ste nesigurni s
odgovorima. Besciljno je `uriti kroz lekcije poga|aju}i odgovore; dovoljno
obavijesti je dano da vam omogu}i ispravnog odgovaranja na sva pitanja, {to }e
poslu`iti kao dobra osnova naprednijim studijima koji }e slijediti.
Zavr{iv{i pitanja, prenesi svoje odgovore na stranu Sa`etak
odgovora na pole|ini ove bro{ure. Kada }e tri lekcije biti zavr{ene, po{alji
nam stranu Sa`etka. Osobni }e ih tutor zatim markirati, i vratiti ih, skupa s
bilo kakvim dodatnim primjedbama i slijede}im kompletom "Bilje{ka za
u~enje Biblije".
Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi Biblije bit }e nam
zadovoljstvo da vam pomognemo da na|ete odgovora iz Biblije.
SERIJA
BILJE[KI ZA U^ENJE BIBLIJE
Sve u svemu ima 4 bro{ure i svaka sadr`i 3 lekcije. Mogu se
u~iti po bilo kom redu, ali kontinuitet kod u~enja najbolje se posti`e
zapo~injanjem s lekcijom 1 i napredovanjem ka lekciji 4.
Br.1 Br.2
*
Biblija
* Smrt
*
Bog
* Bo`ja obe}anja
*
Bo`ji cilj
* Isus Krist
Br.3 Br.4
*
Bo`je obe}anje Davidu *
Evan|elje
*
Uskrsnu}e Isusa *
Kr{tenje
*
Kristov povratak * Bo`je kraljevstvo
LEKCIJA
7
Bo`ja obe}anja - 2
Bog je obe}ao Abrahamu da }e u njemu i njegovu sjemenu
(potomstvu) sva plemena zemlje biti blagoslovljena. 5 je lekcija pokazala da je
potomak koji }e donijeti blagoslova zemlji bio Isus. To je tema jasnog
nau~avanja u Novom zavjetu (Gala}anima 3:16).
Abraham je upotrijebljen kao jedan primjer vjere, i re~eno nam
je da ako `elimo pokazati svoju vjeru moramo `ivjeti svoj `ivot kao {to je to
~inio Abraham, vjeruju}i Bogu i pokoravaju}i se Njegovoj volji.
Izraelski narod koji je potjekao od Abrahama su bili robovi u
Egiptu. Bili su odvedeni iz Egipta od Mosija nakon {to su deset u`asnih neda}a
prisiljili Egip}ane da priznaju da ima Boga na nebu koji je upravljao svjetskim
doga|ajima. Knjiga Izlaska (ime zna~i 'odlazak') nam govori o tim doga|ajima.
Napokon izraelski se narod smjestio u zemlju Kanaana gdje je
`ivio Abraham. Njihov je prvi kralj bio Saul, a drugi David, koji je napisao
mnoge od Psalama.
OBE]ANJA DAVIDU
U Psalmama David veli da mu je Bog u~inio posebnog obe}anja.
'Zakle se Gospod Davidu u istini, od koje ne}e otstupiti; od poroda tvojega
posadi}u na prijestolu tvojemu' (Psalam 132:11).
David, kad je njegovo kraljevstvo bilo uspostavljeno i narod
bio u miru, je htio izgraditi hrama ili ku}u za {tovanje Boga. Prorok je Natan
bio poslan Davidu da mu ka`e da premda Bog nije `elio da mu on gradi dom, Bog
}e urediti Davidovu kraljevsku ku}u, i da }e netko iz njegove kraljevske loze
upravljati njegovim kraljevstvom zauvijek.
'Kad se navr{e dani tvoji, i po~ine{ kod otaca svojih,
podignu}u sjeme tvoje nakon tebe, koje }e iza}i iz utrobe tvoje, i utvrdi}u
carstvo njegovo. On }e sazidati dom imenu mojemu, i utvrdi}u prijesto carstva
njegova dovijeka. Nego }e tvrd biti dom tvoj i carstvo tvoje dovijeka pred
tobom, i prijesto }e tvoj stajati dovijeka' (2Samuelova 7:12-13&16).
Postoje tri va`ne to~ke u ovim stihovima:-
1. Obe}anje se nije odnosilo na Salomona, Davidovom sinu, jer
je Bog rekao
da }e 'prijesto
carstva njegova' biti uspostavljen zauvijek. Premda je
Salomon bio
zabilje`en zbog svojih bogatstva i svoje mudrosti, on zacijelo
nije vladao
zauvijek. U 14tom stihu prorok Natan kazuje Davidu da }e
Bog biti otac ovom
velikom kralju koji }e potjecati iz njegova reda.
'Ja }u mu biti
otac, i on }e mi biti sin' (2Samuelova 7:14).
2. Kralj }e vladati na Davidovu prijestolju (2Samuelova 7:12).
3. Bog izjavljuje da }e On ostvariti to (2Samuelova 7:12).
U^ENJE PROROKA
Iste su to~ke istaknute diljem cijele Biblije. Pro~itaj
slijede}i pasus iz knjige proroka Izaije koji je ~esto citiran za vrijeme
Bo`i}a i uo~i iste tri to~ke.
'Jer nam se rodi dijete, sin nam se dade, kojemu je vlast na
ramenu, i ime }e mu biti: divni, savjetnik, Bog silni, otac vje~ni, knez mirni.
Bez kraja }e rasti vlast i mir na prijestolu Davidovu i u carstvu njegovu da se
uredi i utvrdi sudom i pravdom otsada dovijeka. To }e u~initi revnost Gospoda
nad vojskama' (Izaija 9:6-7).
Iste su to~ke istaknute:
1. 'Bez kraja }e rasti vlast' njegova
2. 'na prijestolu Davidovu i u carstvu njegovu'
3. 'To }e u~initi revnost Gospoda nad vojskama'.
ISUS JE BIO ONAJ
OBE]ANI
Nema nikakve sumnje o tome tko }e biti veliki kralj iz Davidova
reda.
An|eo Gabriel se pojavio Mariji prije Isusova ro|enja i rekao
joj, 'On }e biti velik i zvat }e se Sin Svevi{njega. Njemu }e Gospodin Bog dati
prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat }e nad domom Jakovljevim uvijeke i
njegovu kraljevstvu ne}e biti kraja' (Luka 1:32-33).
Zamijeti opet iste tri to~ke -
1. Kraljevstvo }e biti uspostavljeno zauvijek.
2. On }e vladati na Davidovu prijestolju.
3. To }e u~initi Bog.
MARIJIN HVALOSPJEV
Kasnije u istom poglavlju Luka bilje`i divnu pjesmu radosti u
kojoj Marija hvali Boga zbog Njegovih obe}anja. Zna~ajna pojava u njoj jest to
da je premda an|eo rekao Mariji da }e se dijete roditi da ispuni Bo`je obe}anje
Davidu, Marija je zahvalila Bogu zbog obe}anja koja je dao Abrahamu. Ona mora
da je uvidjela s njenim razumijevanjem Bo`jeg cilja da }e ta dva obe}anja biti
ispunjena u istoj osobi.
'Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obe}a ocima na{im...
Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka' (Luka 1:54-55).
KRALJEVSTVO
Nema sumnje da je kraljevstvo koje je Isus do{ao objaviti bilo
istinsko kraljevstvo na zemlji. On }e biti kralj i njegovi }e sljedbenici
tako|er imati vladarske polo`aje. Isus je rekao svojim u~enicima 'kad Sin
^ovje~ji sjedne na prijestolje svoje slave, i vi }ete sjediti na dvanaest
prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih' (Matej 19:28).
Bo`ji je cilj jo{ s po~etka bio da ispuni zemlju slavom Svojom
i mirom:
'Ali tako ja `iv bio, i tako sva zemlja bila puna slave
Gospodnje' (Brojevi 14:21).
To }e se dogoditi kada se Isus vrati kao kralj na zemlji.
Jedna od glavnih to~aka koju je u~inio Petar u svom obra}anju
na Dan Pedesetnice je bila da je Isus bio veliki potomak Davida kojeg je obe}ao
Bog. Petar je ukazao na Psalma kojeg smo ve} citirali da poka`e da je David
o~ekivao ure|enje kraljevstva s Kristom za kralja:
'Ljudi bra}o! neka je slobodno kazati vam upravo za starje{inu
Davida da i umrije, i ukopan bi, i grob je njegov me|u nama do ovoga dana.
Prorok dakle budu}i, i znaju}i da mu se Bog kletvom kle od roda bedara
njegovijeh po tijelu podignuti Hrista, i posaditi ga na prijestolu njegovu'
(Djela 1:29-30 (Karad`i}))
Apostol je tako|er objasnio da je uskrsnu}e Isusa bio pouzdani
znak da }e biti ispunjeno Bo`je obe}anje Davidu. 'Toga Isusa uskrisi Bog! Svi
smo mi tomu svjedoci' (Djela 2:32).
Petar je rekao da je David shvatio da }e do}i vrijeme kada }e
Svemo}ni re}i Gospodinu Isusu Kristu, 'Sjedi mi zdesna dok ne polo`im
neprijatelje tvoje za podno`je nogama tvojim'. Apostol je zatim rekao,
'Pouzdano dakle neka znade sav dom Izraelov da je toga Isusa kojega vi
razapeste Bog u~inio i Gospodinom i Kristom' (Djela 2:34-36).
BO@JA GARANCIJA
Pavao je rezimirao divnu nadu koju nudi Biblija kada je govorio
ljudima u Ateni:
On 'ustanovi Dan u koji }e suditi svijetu po pravdi, po ^ovjeku
kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisiv{i ga od mrtvih' (Djela 17:31).
SA@ETAK
1. U Bibliji je Bog otkrio Svoju nakanu sa zemljom.
2. Abrahamu i Davidu je bilo re~eno od Boga da }e osoba s kojom
}e se ta
nakana ispuniti biti
iz njihova roda.
3. Isus je bio onaj obe}ani.
4. On }e upravljati svijetom u pravdi kada bude Bo`je
kraljevstvo ure|eno.
5. Ova nada, osnovana na temeljima starozavjetnog u~enja, je
bila jasno
sadr`ana u poruci
Isusa i apostola.
PASUSI
ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE
Izaija 11 Djela 2 Rimljanima 4
Izaija 35 Psalam 132 Luka 19
|
LEKCIJA 7 TEST
Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi svoje
odgovore na stranu Sa`etak odgovora, i po{alji ih nam. Zavr{i ovaj primjerak
testa, i ~uvaj za pregled.
1. Koji }e potomak Abrahama donijeti blagoslova na zemlji?
a) Izak b) Josip c) David d) Isus
2. U kojoj su zemlji Izraelci bili robovi? U:
a) Africi b) Egiptu c) Kanaanu d) Italiji
3. Koja nam knjiga Biblije govori o izbavljenju Izraelaca iz
ropstva?
a) Postanak b) Izlazak c) Levitska d) Brojevi
4. Tko je bio prvi kralj Izraela?
a) Saul b) David c) Salomon d) Samuel
5. [to je David htio izgraditi Bogu?
a) palatu b) hrama c) grada d) oltara
6. [to je Bog obe}ao Davidu?
a) velikog
bogatstva
b) dug `ivot i
dobrog zdravlja
c) da }e mu
prijestolje biti uspostavljeno zauvijek
d) sre}u i napretka
7. Koji je izraelski prorok rekao: "iza}i (}e) {ibljika iz
stabla Jesejeva"?
a) Izaija b) Samuel c) Obadij d) O{ija
8. Tko je bio obe}ani potomak Davida koji }e vladati na njegovu
prijestolju?
a) Salomon b) Isus c) Jezekija d) Roboam
9. Gdje }e biti uspostavljeno obe}ano Bo`je kraljevstvo?
a) na zemlji b) na nebo c) u srcima ljudi d) u svemiru
10. Koja je garancija da }e Bog izvr{iti Svoja obe}anja o koju
je govorio
apostol Pavao u
Ateni?
a) sezone b)
Isusovo ro|enje
c) dan i no} d) Isusovo uskrsnu}e
LEKCIJA 8
Uskrsnu}e Isusa Krista
Rije~ USKRSNU]E zna~i 'ustajanje iz mrtvih'. Prevedena je iz
gr~ke rije~i 'anastasis' u Novom zavjetu koja zna~i 'ustajanje' ili 'ponovno
stajanje'.
Isusovo uskrsnu}e iz groba je nepobitna povijesna ~injenica.
Smrt i uskrsnu}e Isusa Krista jest sredi{nja to~ka cijele Bo`je namjere s
ljudskom rasom. Kr{}anska je vjera izgra|ena oko toga, kr{}anstvo `ivi na
osnovu Kristova uskrsnu}a od mrtvih. To je bila pokretna sila u `ivotima
u~enika u 1om stolje}u n.e..
GLAVNA TEMA
APOSTOLSKOG U^ENJA
Kada su apostoli izabrali drugog da zamijeni Judu, izabrali su
jednog, Matiju, za koga su rekli da mora biti 'svjedokom (Kristova) uskrsnu}a'
(Djela 1:22).
Apostoli su bili uhi}eni jer su u~ili narod i propovijedali
kroz Isusa uskrsnu}e od mrtvih (Djela 4:2).
Pavlu se sudilo zbog, 'nade, uskrsnu}a mrtvih' (Djela 23:6;
Djela 24:21).
Pisma Novoga zavjeta su puna u~enja o Isusovu uskrsnu}u i
va`nost toga za sve nas. To je bilo istaknuto od apostola Pavla kada je rekao:
'Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje
na{e, uzalud i vjera va{a... jo{ ste u grijesima' (1Korin}anima 15:14&17).
ZA[TO JE BOG USKRSNUO
ISUSA?
Ranije su lekcije pokazale Isusova djela kao `rtvu za grijeh
(Hebrejima 9:26). 4ta je lekcija objasnila kako je Adam doveo grijeha i smrti
~ovje~anstvu svojom nepokorno{}u Bo`jim zapovijedima. Suprotno tomu, Isus je
sa~uvao sve Bo`je zapovijedi i `ivio je savr{enim `ivotom. Lekcija je 6
raspravljala to. Isusova smrt, me|utim, nije mogla imati uop}e nikakvu mo} kao
jedna djelotvorna `rtva, ako nije bio uskri{en od mrtvih. Isus, 'od `ene...
ro|en, Zakonu podlo`an' (Gala}anima 4:4) dopao je pod istu smrtnu osudu koju
smo mi naslijedili od Adama. On je osobno bio oslobo|en grijeha, stoga ga smrt
nije mogla zadr`ati, 'smrt njime vi{e ne gospoduje' (Rimljanima 6:9).
BO@JA LJUBAV I PRAVDA
Pravedna Bo`ja na~ela nisu mogla dopustiti takvu ~ovjeku, koji
je savr{eno sa~uvao Njegove zakone, da ostane podlo`an zakonu grijeha i smrti.
Apostol Petar nam veli:
'Ali Bog ga uskrisi oslobodiv{i ga grozote smrti jer ne bija{e
mogu}e da ona njime ovlada' (Djela 2:24).
Lekcija 3 je pokazala da je kroz kona~nu Bo`ju pravdu kao i
kroz Njegovu ljubav za ~ovjeka Isus ustao od mrtvih:
'Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina
Jedinoro|enca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne; nego da ima `ivot
vje~ni' (Ivan 3:16).
DA
LI JE USKRSNU]E BILO NOVO VJEROVANJE U 1 STOLJE]U N.E.?
Iz Biblije u~imo da je ponovno ustajanje od mrtvih bila nada
vjernima u godinama prije Isusova vremena. Zbog toga je Isus rekao:
'Abraham... usklikta {to }e vidjeti moj Dan. I vidje i obradova
se' (Ivan 8:56).
Petar je citirao rije~i Davida, kralja Izraela:
'Gospodin mi je svagda pred o~ima... Stog mi se raduje srce
kli~e jezik, pa i tijelo mi spokojno po~iva' David 'unaprijed je vidio i
navijestio uskrsnu}e Kristovo' (Djela 2:25-26 & 31 uporedi sa Psalmom
16:8-11).
David je tako|er rekao: 'A ja }u u pravdi gledati lice tvoje;
kad se probudim, bi}u sit od prilike tvoje' (Psalam 17:15).
USKRSNU]E - ISPUNJENJE
BO@JIH OBE]ANJA
Kao {to je lekcija 5 istakla, Abraham i David su o~ekivali
uskrsnu}e od mrtvih da bi u`ivali u Bo`jim obe}anjima. Nisu bili jedini u toj
nadi.
Jov je rekao: 'znam da je `iv moj iskupitelj, i na po{ljedak da
}e stati nad prahom. I ako se ova ko`a moja i ra{~ini, opet }u u tijelu svom
vidjeti Boga' (Jov 19: 25-26).
Izaija je rekao: 'O`ivje}e mrtvi tvoji, i moje }e mrtvo tijelo
ustati. Probudite se, i pjevajte koji stanujete u prahu... i zemlja }e
izmetnuti mrtvace' (Izaija 26:19).
Danielu je bilo re~eno: 'mnogo onijeh koji spavaju u prahu
zemaljskom probudi}e se' i da }e on osobno po~ivati u smrtnom snu i da }e
'osta(ti) na dijelu svom do svr{etka svojih dana' (Daniel 12:2 i 13).
Apostol Pavao je potvrdio da je to bila nada onih prije Isusa:
'sve do dana dana{njega svjedo~im... ne govore}i ni{ta osim
onoga {to Proroci govorahu i Mojsije da se ima zbiti: da }e Krist trpjeti i da
}e on, prvouskrsli od mrtvih, svjetlost navje{}ivati narodu' (Djela 26:22-23).
KRIST PRVI ZA
USKRSAVANJU U VJE^NI @IVOT
Biblija jasno pokazuje da je Isus bio prvi za uskrsavanju od
mrtvih u besmrtnost. Pavao je napisao:
'(na{ Spasitelj Isus Krist), koji obeskrijepi smrt i u~ini da
zasja `ivot i neraspadljivost - po evan|elju' (2Timoteju 1:10).
DA LI JE USKRSNU]E
JEDINA NADA BESMRTNOSTI?
@ivot i besmrtnost {to ih je Isus osvijetlio su nada o
uskrsavanju od mrtvih, da bi se `ivjelo na zemli.
Petar je jednostavno izjavio da: 'David nije bio uznesen na
nebesa' (Djela 2:34). Mi smo vidjeli da to nije bila Davidova nada. Bog je
obe}ao da }e on vidjeti Krista da sjedi na njegovu (Davidovu) prijestolju u
Jeruzalemu (Djela 2:30).
Kao {to je Pavao objasnio u svom govoru u Ateni, o kojem smo
govorili u lekciji 7, uskrsnu}e Isusa od mrtvih je bilo jedno uvjerenje od Boga
da }e Krist vladati svijetom u pravdi, u odre|enom vremenu u budu}nosti (Djela
17:31).
USKRSNU]E - ISTINSKA
NADA
Marta je bila Isusov sljedbenik. Mo`emo jasno vidjeti njenu
nadu o budu}em `ivotu. Kada je njen brat Lazar umro, Isus joj je rekao:
'Uskrsnut }e brat tvoj! A Marta mu odgovori: Znam da }e uskrsnuti o uskrsnu}u,
u posljednji dan. Re~e joj Isus: Ja sam uskrsnu}e i `ivot: tko u mene vjeruje,
ako i umre, `ivjet }e'. (Ivan 11:23-25).
SVI ]E BITI USKRSNUTI?
Pismo nam veli da je pla}a: 'grijeha smrt, a dar Bo`ji jest
`ivot vje~ni u Kristu Isusu, Gospodinu na{em' (Rimljanima 6:23).
Oni koji ne tra`e Boga ili koji ne `ele da Mu slu`e, ili shvate
Njegovu namjeru u Isusa Krista, ne}e ste}i Bo`jega dara. Biblija jasno nau~ava
da,
'^ovjek koji za|e s puta mudrosti po~inu}e u zboru mrtvijeh'
(Izreke 21:16).
'^ovjek u ~asti, ako nije razuman, izjedna~i}e se sa stokom,
koju kolju' (Psalam 49:20).
'Pomrije{e, ne}e o`ivjeti, mrtvi budu}i ne}e ustati' (Izaija
26:14).
POTREBNO JE ISPRAVNO
RAZUMIJEVANJE
Suprotno ovim izjavama, Isus nam daje nade vele}i:
'A ovo je `ivot vje~ni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog
Boga, i koga si poslao - Isusa Krista' (Ivan 17:3).
Ako se ho}emo povezati s
Bo`jim ciljom moramo imati razumijevanje. Moramo znati istinskog Boga i imati
ispravnog razumijevanja o Njegovoj Rije~i. S tim znanjem i vjerovanjem u
istinitost tih stvari, mo`emo poduzeti drugi korak KR[TENJA u Krista o ~emu }e
se vi{e raspravljati u 11toj lekciji. Pavao isti~e va`nost kr{tenja istinskom
vjerniku koji `eli da do|e do uskrsnu}a:
'zar ne znate: koji smo god kr{teni u Krista Isusa, u smrt smo
njegovu kr{teni. Kr{tenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao {to
Krist slavom O~evom bŸ uskri{en od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti `ivota.
Ako smo doista s njime srasli po sli~nosti smrti njegovoj, o~ito }emo srasti i
po sli~nosti njegovu uskrsnu}u' (Rimljanima 6:3-5).
KRIST PRVI ZA
USKRSAVANJE - OSTALI ]E DA SLIJEDE
Isus je bio prvi za uskrsavanju od mrtvih u besmrtnost. Mi
iznova ~itamo, 'sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih' (1Korin}anima
15:20).
Prvina jest prvi rezultat `etve, znak o mnogim drugim dobrim
stvarima koje imaju do}i. Pavao upotrebljava ovaj izraz o `etvi da bi pokazao
redoslijed uskrsavanja:
'Ali svatko u svom redu: prvina Krist, a zatim koji su
Kristovi, o njegovu Dolasku' (1Korin}anima 15:23).
KRISTOV DRUGI DOLAZAK
DA USKRISI MRTVE
Drugi Kristov dolazak je povezan s uskrsnu}em u zadnjih dana.
Pavao je napisao o, 'Kristom Isusom, koji }e suditi `ive i mrtve' 'pojavkom
njegovim i kraljevstvom njegovim' (2Timoteju 4:1).
Pavao je tako|er napisao:
'Ne}emo da budete u neznanju, bra}o, o onima koji su usnuli, da
ne tugujete kao drugi koji nemaju nade. Doista, ako vjerujemo da je Isus umro i
uskrsnuo, onda }e Bog i one koji usnu{e u Isusu, privesti zajedno s njime. Ovo
vam uistinu velimo po rije~i Gospodnjoj: mi `ivi, preostali za Dolazak
Gospodnji, ne}emo prete}i onih koji su usnuli. Jer sam }e Gospodin - ne
zapovijed, na glas arkan|elov, na zov trublje Bo`je - si}i s neba. I najprije
}e uskrsnuti mrtvi u Kristu' (1Solunjanima 4:13-16).
USKRSNU]E I SUD
Kada je Danielu bilo re~eno da }e se mnogo od: 'onijeh koji
spavaju u prahu zemaljskom' probuditi, bilo mu je tako|er re~eno da }e, jedni
biti probu|eni 'na `ivot vje~ni a drugi na sramotu i prijekor vje~ni' (Daniel
12:2). To govori o zajedni~kom skupljanju uskrsnutih i onih koji su `ivi o
Kristova povratka za sud i o mogu}nosti Isusova odbacivanja. Isus je nau~avao
isto:
'Ne ~udite se tome jer dolazi ~as kad }e svi koji su u
grobovima, ~uti njegov glas. I izi}i }e: koji su dobro ~inili - na uskrsnu}e
`ivota, a koji su radili zlo - na uskrsnu}e osude' (Ivan 5:28-29).
Svi odgovorni ljudi (oni sa znanjem) se moraju pojaviti kod
suda Isusa Krista. Oni koji se uzdaju u Boga, sa znanjem za Njegovu ljubav i
milost, koji su poku{avali Mu ugoditi i slijediti primjer ljubljena Mu Sina }e,
Bo`jom milo{}u, primiti dar vje~nog `ivota u taj dan.
Isus govori svima nama kad ka`e, 'Ja sam uskrsnu}e i `ivot: tko
u mene vjeruje, ako i umre, `ivjet }e' (Ivan 11:25).
SA@ETAK
1. Uskrsnu}e Isusa Krista je ~injenica.
2. Uskrsnu}e Isusa je glavno u~enje Novoga zavjeta.
3. Isus je bio uskrsnut zbog svog savr{enog karaktera. Stoga su
ga Bo`ja pravda i sud
izveli iz groba.
4. Nada o uskrsnu}u je bila nada svih vjernih prije i nakon
prvog Isusovog doga|aja.
5. Vje~ni `ivot nije sada u nas, jer ne bi imalo nikakve
potrebe da ga Bog obe}ava, ili
da to bude stvar
nadanja.
6. ^ovjek nema uro|enu besmrtnost; ako je ima, ne bi bilo
potrebe za Kristovu `rtvu
da bi donio spasenje
~ovje~anstvu.
7. Uskrsnu}e nakon smrti je jedina nada za dobijanje
besmrtnosti.
8. Ne}e svi biti uskrsnuti; oni koji su bez znanja }e ostati u
grobu.
9. Znanje, vjerovanje i kr{tenje su potrebni za povezivanja s
Kristom i uskrsnu}em.
10. Krist je bio prvina za uskrsavanje u besmrtnost; mo`emo
biti poput njega ako
slijedimo njegova
primjera.
11. Uskrsnu}e i sud }e se dogoditi kada se Isus bude vratio na
zemlji.
PASUSI
ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE
Psalam 49 Marko 16 1Korin}anima 15
Izaija 26 Djela 26 Ivan 11
|
LEKCIJA 8 TEST
Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi svoje
odgovore na stranu Sa`etak odgovora, i po{alji ih nam. Zavr{i ovaj primjerak
testa, i ~uvaj za pregled.
1.
Rije~
'uskrsnu}e' zna~i:
a) lijeganje b) ustajanje c) ustajanje od mrtvih d) bu|enje
2. Koja je bila prva osoba uskrsnuta da `ivi vje~no?
a) Lazar b) Jairova k}i c) Stefan d) Isus
3. Za{to je Isus umro?
a) jer je bio na{e
prirode b) bio je gre{nik
c) Bog ga je prisilio
umrijeti d) @idovi su ga htjeli
maknuti s puta
4. Za{to je Isus opet `ivio?
a) on nije umro b) on se
povratio nakon raspe}a
c) Bog ga je
uskrisio d) on se
tek onesvijestio na kri`u
5. Koja trojica od slijede}ih se mo`e nadati budu}oj nagradi na
zemlji?
a) Abraham b) David
c) Daniel d) Jeroboam
(1Kraljevima 14:16).
6. Da li }e svi biti uskrsnuti od mrtvih?
a) ne b) da c) mo`da d) neznam
7. Kada }e mrtvi biti uskrsnuti?
a) oni nastavljaju
`ivjeti nakon smrti
b) za Isusova
povratka da uspostavi kraljevstvo
c) neznam
d) Biblija ne sadr`i
nikakva obe}anja
8. [to }e slijediti uskrsnu}a?
a) kr{tenje b) sud c) u~enje Biblije d) hvalospjevanje
9. Tko }e biti prihva}en od Isusa u zadnjem danu?
a) oni koji ga
razumiju, vjeruju u nj, i slijede njegova u~enja
b) oni koji ~ine
dobro i poma`u svakomu
c) oni koji su `ivi
d) oni koji nisu
vjerovali i su sada u grobovima
10. @eli{ li nau~iti vi{e o Isusu i sudjelovati u njegovu dolaze}em
kraljevstu
na zemlji?
a) ne b) nisam siguran c) odve} je te{ko d) da
LEKCIJA 9
Povratak Isusa Krista
Uskrsnu}e Isusa Krista jest povijesna ~injenica o kojoj ovisi
nada cijelog ~ovje~anstva. Sigurno poput ~injenice uskrsnu}a jest Bo`je
obe}anje da }e Mu se Sin vratiti na zemlji. Nakon {to je Krist uskrsnuo od
mrtvih on je uza{ao na nebo, i an|eli su
dali njegovim u~enicima ovo uvjerenje:
'Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto }e tako do}i kao
{to ste vidjeli da odlazi na nebo' (Djela 1:11).
CILJ KRISTOVA POVRATKA
U Gospodinovoj molitvi Isus je nau~io svoje sljedbenike da mole
za uspostavu Bo`jeg kraljevstva, na zemlji:
'Do|i kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i
na zemlji' (Matej 6:10).
Tada }e rije~i Davida biti ispunjene:
'Pravednici }e naslijediti zemlju, i `ivje}e na njoj dovijeka'
(Psalam 37:29).
Krist }e se vratiti na zemlji da uspostavi Bo`jeg kraljevstva
ru{e}i prisutne ljudske sisteme upravljanja. On }e osloboditi svijet zlo}e i
ispuniti zemlju Bo`jom slavom kao bo`anstveno rje{enje svim njezinim prisutnim
problemima.
Stoga je apostol Pavao, u prvom stolje}u n.e., ohrabrio Tita da
se odrekne bezbo`nosti i svjetskih zadovoljstava i radije da:
'razumno, pravedno i pobo`no `ivi... u sada{njem svijetu,
i{~ekuju}i bla`enu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja na{ega Isusa
Krista' (Titu 2:12-13).
KADA ]E SE KRIST
VRATITI?
Od po~etka, Bog, je odredio posebnog dana kada }e se Krist
vratiti da sudi zemlji. Pavao je govorio o tome:
'jer (Bog) ustanovi Dan u koji }e suditi svijetu po pravdi, po
^ovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisiv{i ga od mrtvih' (Djela
17:31).
U svom propovijedanju Krist je prili~no pojasnio da, premda je
Bo`ji cilj bio stvoren i da }e doga|aji slijediti postavljenog modela, ~ak ni
on nije znao to~no vrijeme svog povratka. U Marku, poglavlju 13 Krist je kazao
svojim slu{ateljima o svom povratku i dao im neke nagovje{taje o doga|ajima
koje mu moraju prethoditi, nakon ~ega je rekao,
'Tada }e ugledati Sina ^ovje~jega gdje dolazi na oblacima s
velikom mo}i i slavom' (Marko 13:26).
'A o onom danu i ~asu nitko ne zna, pa ni an|eli na nebu, ni
Sin, nego samo Otac' (Marko 13:32).
KRIST ]E SE VRATITI NEO^EKIVANO
POPUT LOPOVA
Mnogi danas nalaze ideju o Kristovu povratku na zemlji za
zabavnu, i da je ne treba shva}ati ozbiljno glede vidljive postojanosti na{eg
bivanja. Apostol Petar je upozorio da }e ljudi razmi{ljati tako:
'u posljednje }e se dane pojaviti podrugljivi izrugiva~i;
povoditi }e se za svojim po`udama i pitati: "[to je s obe}anjem njegova
Dolaska? Jer i otkad Oci pomrije{e, sve ostaje kao {to bija{e od po~etka
stvorenja".' (2Petrova 3:3-4).
Dakle dano nam je uvjerenje da Bog nije spor u ispunjavanju
Svojih obe}anja, nego da }e se taj svjetovno-ru{ila~ki doga|aj dogoditi u
vrijeme kojeg je On odredio:
'Kao tat }e do}i Dan Gospodnji' (2Petrova 3:10).
Pro~itaj prvih deset stihova 2Petrove poglavlja 3 da se
proslijedi cijelo dokazivanje iznijeto od apostola.
Kao {to je Krist ukazao, to~no vrijeme njegova dolaska nije
znano nikome osim Bogu, i ne mo`e se otkriti iz Pisma. 'Jer u ~as kad i ne
mislite Sin ^ovje~ji dolazi' (Matej 24:44).
To nam kazuje da se tra`i vjera od vjernika za Kristova
povratka, jer samo Bog zna odre|eni dan kada }e se to dogoditi. Za one koji ne
o~ekuju taj doga|aj, njegovo }e pojavljivanje biti neo~ekivano poput onog od
tata.
IMA LI IKAKVA
POKAZATELJA KADA ]E SE KRIST VRATITI?
U~enike je zanimalo to pitanje i su upitali Krista kad su bili
sami i sjedili na gori Maslinskoj: 'Reci nam kada }e to biti i koji }e biti
znak tvojega Dolaska i svr{etka svijeta?' (Matej 24:3).
Kristov odgovor na to pitanje, i mnogi drugi pasusi biblijskog
proro{tva, jasno pokazuju sli~nog vremenskog perioda kada }e se taj povratak
ostvariti. Ovi znaci vremena su dani da bi se ohrabrili Kristovi sljedbenici,
da mogu biti spremni za nj.
ZNACI KRISTOVA
POVRATKA
1. ZNAK NOIN
U svom je odgovoru, Isus podsjetio svoje u~enike o biblijskom
prikazu dana prije potopa, da }e sli~ne okolnosti biti vi|ene u dane tek prije
njegova povratka:
'Kao u dane Noine; tako }e biti i Dolazak Sina ^ovje~jega. Kao
{to su u dane one - prije potopa - jeli i pili, `enili se i udavali do dana kad
Noa u|e u korablju i ni{ta nisu slutili dok ne do|e potop i sve odnije - tako
}e biti i Dolazak Sina ^ovje~jega' (Matej 24:37-39).
Za pozadinu o Noina vremena pro~itaj Postanak poglavlje 6 gdje
je jasno pokazano za{to je Bog uni{tio ~ovje~anstvo, i spasio tek osmero ljudi.
Takva zlo}a je bila o~ita u mislima i djelima ljudi i Bog vidje da se
'zemlja... pokvari pred Bogom, i napuni se zemlja bezakonja' (Postanak 6:11).
Tisak, radio i televizija dnevno odra`avaju sli~nost izme|u
nasilnog, bezbo`ni~kog Noinog svijeta i nasilnog, bezbo`ni~kog svijeta na{ega
vremena. One odra`avaju u mnogim primjerima Pavlov opis ljudi u zadnjih dana
tek prije Kristova povratka:
'u posljednjim danima nastat }e te{ka vremena. Ljudi }e doista
biti sebeljupci, srebroljupci, preuzetnici, oholice, hulitelji, roditeljima
neposlu{ni, nezahvalnici, nepomirljivci, klevetnici, neobuzdanici, goropadnici,
neljubitelji dobra, izdajice, brzopletnici, naduti ljubitelji u`itka vi{e nego
ljubitelji Boga' (2Timoteju 3:1-5).
Pa`ljivo razmatranje svake opisne rije~i biblijskog proro{tva
}e pokazati da ti opisi odgovaraju na{em dobu vi{e nego ikada ranije.
2.
@IDOVSKI ZNAK
Isus je tako|er ispri~ao kra}u prispodobu kao dodatan znak da
ka`e svojim u~enicima kada }e se vratiti, zapisana je u Mateji 24:32-33. Prorok
Jeremija nam daje nagovje{taja o identifikaciji smokvinog drveta
upotrebljavaju}i istog simbola u poglavlju 24 kada govori o izraelskom narodu.
Moramo onda paziti na simboli~nom smokvinom drvetu, Izraela da, 'omek{a i li{}e
potjera'.
To se ti~e ponovnom skupljanju @idova sa svih krajeva svijeta
gdje su bili razasuti od Boga (Luka 21:24; Ponovljeni zakon
28:25,32-34,37,64-66). Mnogi danas svjedo~e izraelskom 'prolistavanju' Izraela
kao {to nastavljaju graditi svoju zemlju jo{ od njezina ure|enja za dr`avu u 1948.
Isti je doga|aj bio prorokovan od Jezekije u prvih ~etrnaest
stihova 37og poglavlja. Ovaj je put izraelski narod uspore|en sa zbirkom
kostiju. Prorok je vidio dolinu sa suhim kostima.
'ove su kosti sav dom Izrailjev; gle, govore: posahnu{e kosti
na{e i pro|e nadanje na{e' (Jezekija 37:11).
Zatim su se kosti spojile, pokrili se mesom; udahnut je `ivot
Izraelu i oni `ive:
'I metnu}u duh svoj u vas da o`ivite, i naseli}u vas u va{oj
zemlji... ja }u uzeti sinove Izrailjeve iz naroda u koje otido{e, i sabra}u ih
otsvuda, i dove{}u ih u zemlju njihovu' (Jezekija 37:14 & 21).
Tako vidimo u slikovitom govoru gdje se Izrael dovodi u zemlju
kao {to je obe}ano od Boga, mladonarodni razvitak kao prolistavanje. [to
prethodi ovom ponovnom skupljanju?
'I u~ini}u s njima zavjet mirni... i namjesti}u svetinju svoju
usred njih navijek' (Jezekija 37:26).
@idovski znak najavljuje uspostavu Bo`jega kraljevstva.
Uzbudljivo o~ekivanje ovog proro{tva jest to da mi mo`emo
vidjeti Bo`ju ruku na djelu kao {to se @idovi vra}aju i izgra|uju svoju zemlju,
i upozoreni smo: 'kad sve to ugledate, znajte: blizu je, na vratima!' (Matej
24:33).
Isusovo proro{tvo o
Izraelu
Isus je u~inio veoma jasnih predvi|anja za skoru budu}nost
svoga naroda, i za njegovu dugoro~nu sudbinu. Vodi~i naroda nisu uspjeli
vidjeti ruku svoga Boga ispru`enu spram njih. On im je poslao svog jedinog sina
za njihova Mesija, a oni su zatra`ili njegovu smrt. Tek prije njegova hap{enja
i raspe}a, Isus i njegovi u~enici su stajali na gori i gledali na Jeruzalim, i
ljepota hrama je uzrokovala da u~enici uskliknu u ~udu; ali Isus je vidio tek
kaznu koja se trebala dodijeliti njegovu narodu:
'od ovoga {to motrite ne}e (se) ostaviti ni kamen na kamenu
nerazvaljen. Padat }e od o{trice ma~a, odvodit }e ih kao roblje po svim
narodima. I Jeruzalem }e gaziti (ne@idovi) pogani sve dok se ne navr{e vremena
(ne@idova) pogana' (Luka 21:6 & 24)
Ovo proro{tvo se ispunilo do detalja u 70 n.e. kada je rimsko
kraljevstvo odaslalo vojsku, pod Titu, da ugu{i pobunu. Jeruzalemski je grad
bio uni{ten i zemlja je doslovno bila izorana. Ponovljeni zakon poglavlje 28 se
dalje ispunjavalo, i rastjerivanje naroda je bilo dovr{eno. Niti jednom @idovu
nije bilo dopu{teno ostati u zemlji. U 135 n.e. bilo je progla{eno
protjerivanje pre`ivjelih @idova iz Judeje. Ime Jeruzalema je bilo promijenjeno
u Aeliu Capitolinu.
Zatim su slijedila stolje}a ga`enja zemlje i njezina naroda.
'Dijaspora', ili rasijanost, postala je ~injenica. @idovski zarobljenici
uhva}eni u bezbrojnih ratova bili su rastjerani po svijetu kao robovi. Oni
dovoljno sretni da izbjegnu toj sudbini postali su prodava~i i trgovci. @idova
je bilo svuda osim u Izraelu - tako temeljito je Bog ispunio Svoju rije~.
Naseobine su se mogle na}i svuda po svijetu, ali Bog im nije odredio nikakve
utjehe - proganjanje i antisemitizam su postali dio njihova `ivota. 2000 godina
zemlja i njezin narod su bili veoma djelotvorno gnje~eni i bilo bi potrebno
~udo da se ponovo o`ive. Ali je to ~udo obe}avano od Boga kroz mnoge od
Njegovih proroka. U 1967 Izraelci su osvojili Jeruzalem, i za prvi je put u
2000 godina Jeruzalem dopao pod izraelskoj upravi - gnje~enje Jeruzalema je
prestalo kao {to je Isus prorekao.
Preporod Izraela
Ni{ta ne mo`e biti jasnije od proro{tva izre~enog kroz
Jeremije:
'Evo, ja }u ih sabrati iz svijeh zemalja u koje ih razagnah u
gnjevu svom i u jarosti svojo i u velikoj ljutini, i dove{}u ih opet na ovo
mjesto i u~initi da nastavaju bez straha' (Jeremija 32:37).
Bog je rekao da }e im dati novog srca i duha da izdejstvuje
preporoda, i ~udesna istina jest na~in kojim je narod uspio sakupiti nadahnutu
snagu i hrabrost. Za 2000 u zarobljeni{tvu @idovi su bili slabi i neotporni.
Bog im je oduzeo volju i njihovu sposobnost vojevanja. Ali kad je do{lo vrijeme
za proro{tva glede njihove obnove u svojoj zemlji da budu ispunjena, onda je
taj nov duh u{ao u narod. Oni su pokrenuli rat da bi snabdjeli posjed svoje
zemlje - i Britanija, okupacijska sila, je bila vi{e nego zadovoljna predati
je. Zatim, nasuprot svim o~ekivanjima, narod je postao borbena ma{inerija da bi
porazio udru`enu silu Arapa i Egip}ana. 650.000 @idova su se suo~ili s
40.000.000 Arapa i, kao nekad, Bog je odveo Svoga naroda u pobjedu. Dakle {to
su proroci izjavili da }e se dogoditi ostvarilo se. Jezekija poglavlja 36 i 37,
sadr`e najizvanrednije proro{tvo koje stavlja izvan svake sumnje nadmo}nu Bo`ju
upravu s aferama naroda. Proroku je bilo dano vi|enje u kojem je Bog pretkazao
ponovno skupljanje naroda natrag u svojoj zemlji, da ondje postanu velikom
vojskom:
'Jer }u vas uzeti iz nar‡dã, i pokupi}u vas iz svijeh zemalja,
i dove{}u vas u va{u zemlju... I da}u vam novo srce, i nov }u duh metnuti u
vas... I nastava}ete u zemlji koju sam dao ocima va{im' (Jezekija 36:24,26,28).
Zatim, u vi|enju o dolini ispunjenoj suhim kostima koja je
postala dolinom s velikom vojskom, Bog je dao dodatnog uvjerenja:
'i stado{e na noge, bje{e vojska vrlo velika... naseli}u vas u
va{oj zemlji... ja }u uzeti sinove Izrailjeve... i dove{}u ih u zemlju njihovu'
(Jezekija 37:10,14,21).
Od 1948 blizu ~etiri milijuna @idova su se vratili u Izraelu -
slijede}i pove}i doga|aj }e biti Kristov povratak da uspostavi svoga
kraljevstva u Izraelu i odatle diljem ~itavog svijeta.
3. ZNAK NAVUHODONOSOROVA SNA
Lekcija 3 je potpunije obradila ovog sna. Danielovo tuma~enje
je pokazalo tok svjetske povijesti. Nakon sloma rimskog kraljevstva mi se danas
nalazimo predstavljeni s nogama lika, s narodima neke silne (`eljezne) i neke
slabe (glinene) koje se ne mogu ~vrsto udru`iti. Daniel je nastavio:
'u vrijeme tijeh careva Bog }e nebeski podignuti carstvo'
(Daniel 2:44).
To pokazuje da ne}e biti daljnjeg svjetskog kraljevstva, sve do
kona~nog doga|aja koji }e dovr{iti ispunjenje Danielova proro{tva. Apostol
Pavao, uvjeren u kona~nom ispunjenju proro{tva sve do svog vremena, je mogao
ohrabrivati vjernike u Kolosima jer je znao o pouzdanosti Kristova povratka:
'Kad se pojavi Krist, `ivot va{, tada }ete se i vi s njime
pojaviti u slavi' (Kolo{anima 3:4).
4. ZNAK OP]EG SVJETSKOG NEMIRA
Krist je tako|er rekao svojim u~enicima o vremenu tek prije
njegova povratka kada }e biti op}eg svjetskog nemira i straha izme|u ljudi zbog
nevolje s kojom }e se suo~iti svi narodi:
'I bit }e znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama, a na zemlji
bezizlazna tjeskoba naroda zbog huke mora i valovlja. Izdisat }e ljudi od
straha i i{~ekivanja onoga {to prijeti svijetu. Doista, sile }e se nebeske
poljuljati' (Luka 21:25-26).
Krist govori figurativnim govorom o vladaju}im silama, s morem
i valovima koje predstavljaju narode (pr. Izaija 57:20). Ovaj znak daje sliku o
narodima zemlje koji bu~no, upotrebljavaju svoj kolektivni glas da primijene
silu nad doga|ajima i situacijama, i da uzdrmavaju sigurnost vladara.
Prevladavaju}e stanje jest tjeskoba naroda, koje ~ini obzirne ljudi da strahuju
od ishoda svih svjetskih nemira i problema.
Svakako dana slika mo`e biti uvod u razmatranju teku}e svjetske
situacije!
I opet, Krist nam kazuje da kad doga|aji svijeta budu poput
onih opisanih od njega, trebamo o~ekivati njegova povratka: 'Tada }e ugledati
Sina ^ovje~jega gdje dolazi' (Luka 21:27).
Uspostavljanje Bo`jeg kraljevstva na zemlji jest u sredi{njicu
Njegova cilja, kao {to smo vidjeli. Zahtijeva povratak Isusa Krista na zemlji
da ispuni sva Bo`ja obe}anja. Sam je Isus govorio - u proro{tvu - o doga|ajima
koji }e prethoditi njegovu povratku na zemlji.
5. BUDU]I SVJETSKI
SUKOB
Vidjeli smo u onom {to je postalo poznato kao 'Proro{tvo iz
Maslinove gore', da je Isus prvo upozorio na ru{enju izraelske dr`ave. U
ostvarenju proro{tva, Rimljani su upravljali nad obe}anom zemljom, i @idovi su
bili kmetska dr`ava. Isus je znao da }e uskoro Rimljani izvr{iti Bo`jeg cilja i
rastjerati Bo`jeg naroda diljem ~itavog svijeta:
'Padat }e od o{trice ma~a, odvodit }e ih kao roblje po svim
narodima. I Jeruzalem }e gaziti pogani sve dok se ne navr{e vremena pogana. I
bit }e znaci...' (Luka 21:24).
Isusovi u~enici su pitali o znacima njegova dolaska i o kraju
svijeta, ili vijeka. Isus je veoma jasno izlo`io znake koje }e prevladavati i
koje }e voditi njegovu povratku "s velikom mo}i i slavom":
'I bit }e znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama, a na zemlji
bezizlazna tjeskoba naroda zbog huke mora i valovlja. Izdisat }e ljudi od
straha i i{~ekivanja onoga {to prijeti svijetu. Doista, sile }e se nebeske
poljuljati. Tada }e ugledati Sina ^ovje~jega gdje dolazi u oblaku s velikom
mo}i i slavom' (Luka 21:25-27).
Izraelski povratak u njihovu vlastitu zemlju i obnova Izraela
za dom izraelskog naroda u 1948 je ispunjenje proro{tva ve} zabilje`enog ranije
u ovoj lekciji. U slijede}im desetlje}ima je doista bilo znakova na 'nebesima'
i izme|u te simbole vladarskih snaga naroda, suncu, mjesecu i zvijezda. Postoji
nedoumica o tome kako se mogu ljudskom upravom rije{iti pote{ko}e svijeta.
Ratovi su neprekidni - nikada ne prestaju i ~ini se da izlaza nema. To, rekao
je Isus, }e biti jo{ jedan znak njegova skora povratka.
Izraelski proroci govorili su dugo o okolnostima koje }e
poga|ati Izraela i SVE narode, tek prije Kristova dolaska, u vremenima poznatih
kao 'posljedne dane'. Razmotri slijede}eg primjera:
'Sine ~ovje~ji, okreni lice svoje prema Gogu u zemlji Magogu,
knezu i glavi u Mesehu i Tuvalu; i prorokuj na nj; i reci: ovako veli Gospod
Gospod... ' (Jezekija 38:2,3).
Pa`ljivo ~itanje ovog poglavlja ne ostavlja nas u nikakvu
sumnju da }e ova grupa naroda - uklu~uju}i i Perziju (Irana), Etiopiju i Libiju
(Jezekija 38:5) - biti prisiljeni od Boga da napadnu zemlju Izraela. Na primjer
u 8om stihu ~itamo ovo:
'i PO[LJEDNJIH GODINA do}i }e{ u zemlju izbavljenu od ma~a i
sabranu iz mnogih naroda, u gore Izrailjeve, koje bjehu jednako puste, a oni }e
(biti) izvedeni iz nar‡dã' (Jezekija 38:8).
Ova federacija naroda je sjedinjena u silu koja je smje{tena na
sjeveru Svete Zemlje i zanimljivo je zamijetiti da je Izrael, u pro{losti i u
sada{njem vremenu, trebao pa`ljivo ~uvati sigurnost svojih SJEVERNIH
granica. Sirijci su,
svakako, sada{nja opasnost u tom pravcu, isto kao {to su bili i Asirci prije
2500 godina
Tada je Bog, govore}i kroz proroka Jezekije o 'sjevernom'
napada~u, rekao:
'I do}i }e{ iz svoga mjesta, sa SJEVERNOGA kraja, ti i mnogi narodi s tobom...
I podignu}e{ se na moj narod Izrailja kao oblak da pokrije{ zemlju: U
PO[LJEDNJE VRIJEME'
(Jezekija 38:15,16).
Identitet te federacije za skupljanje protiv Izraela u bliskoj
budu}nosti nije te`ak za odre|ivanje. Gog, Magog, Me{eh i Tubal su potvr|eni od
studenata drevne povijesti da su potomci jednog od Noinih sinova, naime Jafet.
Karta to jasno pokazuje u vezi ostalih Noinih sinova.
Perzija (Iran), Etiopija i Libija, uglavnom protivni Izraelu,
su nam dobro poznate danas, i prorok Jezekija, govore}i s autoritetom
Svevi{njega Boga, nam kazuje da }e se one udru`iti s Jafetovim potomcima,
posjednicima 'sjevernoga kraja' 'U PO[LJEDNJE VRIJEME'.
Sjeverno od Izraela jest Sirija, jedna od mnogih arapskih
neprijatelja Izraela. Dalje na sjeveru kroz Ermenije dolazimo do uznemirenih,
sada ve} neovisnih dr`ava biv{eg SSSRa. Sa zanimanjem pratimo `estoku islamsku
pratnju koja postoji izme|u ovu grupu naroda.
Sada bi bilo nerazborito da u~enici proro{tva dogmatiziraju o
ishodu biblijskog proro{tva. Jedino Bog ima prava odrediti ishod Svoga plana sa
svjetom, plana, upamti, koji }e biti izvr{en s uspostavljanjem Bo`jeg
kraljevstva na zemlji - tisu}lje}em, ili tisu}ugodi{njom vladavinom Krista na
zemlji. Ako smo istinski u~enici Bo`je Rije~i, onda smo tako|er i posmatra~i.
Kristovo upozorenje svojim sljedbenicima je bilo da posmatraju! - 'Bdijte dakle
jer ne znate u koji dan Gospodin va{ dolazi' (Matej 24:42).
Posmatraju}i svjetsku scenu, koja se brzo kre}e prema kraju
20tog stolje}a, {to vidimo? Vidimo Izraela, vra}en u svoju zemlju u ispunjenju
takvih proro{tva kao Jezekija poglavlje 37. Vidimo neprijateljstva prema
Izraelu na svakoj granici, izuzev, mo`da, prema jugu gdje se mirovni dogovor s
Egiptom dobro dr`i u vrijeme ovog pisanja. Arapski (islamski) su narodi zaista
udru`eni protiv Bo`jeg naroda, i poku{ali su ih gurnuti u more:
'Reko{e: hodite da ih istrijebimo izme|u naroda da se vi{e ne
spominje ime Izrailjevo' (Psalam 83:4).
Detaljniji studij Psalma 83 }e se dobro isplatiti marljivom
u~eniku biblijskog proro{tva, osobito o dana{njem identitetu naroda pomenutih u
ovom intrigantnom Psalmu. To su stari neprijatelji iz rane povijesti Izraela i
u`ivaju teritorijalni identitet sa sada{njim neprijateljima Bo`jeg naroda.
Sjeverni napada~ iz Jezekije poglavlje 38, povezan s jasno
odre|enim narodima koje sada nemaju vremena za 'zemlju izbavljenu od ma~a' su
one koje }e Bog dovesti u kona~nom sukobu protiv Jeruzalema
'Jer }u skupiti sve narode na Jerusalim u boj' (Zaharija 14:2).
'Jer, gle, u one dane i u ono vrijeme, kad vratim roblje Judino
i Jerusalimsko, sabra}u sve narode, i sve{}u ih u dolinu Josafatovu... '
(Joel3:1,2).
Nismo ostavljeni ni u kakvu sumnju da to jest dan kada }e se
Bog umije{ati opet u ljudske afere i uzrokovat }e da Mu volja bude izvr{avana
na zemlji:
'Gomile, gomile u dolini sudskoj; jer je dan Gospodnji
blizu...' (Joel 3:14).
'I Gospod }e riknuti sa Siona, i iz Jerusalima }e pustiti glas
svoj, i zatre{}e se nebo i zemlja; ali }e Gospod biti uto~i{te svome narodu i
krjepost sinovima Izrailjevijem. I pozna}ete da sam ja Gospod Bog va{, koji
nastavam u Sionu, u svetoj gori svojoj; i Jerusalim }e biti svet, i tu|inci
ne}e vi{e i}i po njemu' (Joel 3:16,17).
To su, onda, vremena koja }e vidjeti Kristova povratka, budu}eg
vladara zemlje. Ta proro{tva, i osobito ona od Joela i Zaharije, skupa s
velikim proro{tvima Izaije, Jeremije i Jezekije, nam predstavljaju BO@JEG
PLANA. Kao posmatra~i,
mi tra`imo da prou~avamo svaki korak naprijed u ovom planu. Jer svaki korak NAPRIJED dovodi sve bli`e taj dan kona~nog
sukoba, poznat u Bibliji kao ARMAGEDON, kada, Zaharijinim rije~ima:
'Gospod }e biti car nad svom zemljom, u onaj dan bi}e Gospod
jedan i ime njegovo jedno' (Zaharija 14:9).
KRISTOV POVRATAK -
^INJENICA
Znake Vremena tvore jednu nepogre{ivu sliku oblika stvari koje
imaju do}i. Uvodi Bo`joj intervenciji su malne zavr{eni i Isus Krist je na
vrata, spreman iznenaditi svijet.
Gledaju}i znake i znaju}i njihova zna~enja, mo`emo li si
dopustiti da ostanemo nepokrenuti njima? Mo`emo biti poput onih koji se ludo
zatvaraju pred ovim stvarima i ne ~ine ni{ta. Kristov }e povratak biti takvima
poput lopova u no}i.
Ina~e, mo`emo pozdraviti znake i paziti na upozorenja prije
nego bude odve} kasno. Isus je rekao, 'Kad se sve to STANE
ZBIVATI, uspravite se i
podignite glave jer se pribli`uje va{e otkupljenje' (Luka 21:28). Umjesto da
smo malodu{ni od sada{njih uvjeta, mo`emo se uspraviti i ugledati potrebu za
spasenje, putem Krista na{eg Spasitelja. Mo`emo biti mudri i potra`iti uto~i{te
Korablja-Krista, prije no {to 'veliki dan Svemo}nog Boga' proguta zle.
U na{oj je mo}i tretirati ovu temu kao od velike va`nosti,
podsje}aju}i se da uklju~uje na{ `ivot i sudbinu. Biblija nam nudi nadu
vje~noga `ivota i mjesta u Bo`jem kraljevstu - kraljevstvu kamo }e Krist
vladati u pravednosti i miru; ne jednog 'vladanja milosti u srcu', ve}
doslovnog kraljevstva na zemlji
Mudri }e do}i do ovog zaklju~ka:
a) da je dolazak Krista bitna stvar
b) da se upozorenje iz Bo`je Rije~i ne treba zanemariti
c) da na{ sada{nji `ivot ne daje nikakva trajnog zadovoljstva
d) da su vjerovanje u evan|elje (blagovijesti) kraljevstva
Bo`jeg i kr{tenje u
spasiteljnom imenu
Krista nu`ne.
Do nas jest, pojedina~no, da odlu~imo `elimo li 'podnijeti dan
dolaska njegova (Krista), kada }e on ~initi: 'razliku izme|u pravednika i
bezbo`nika, izme|u onoga koji slu`i Bogu i onoga koji mu ne slu`i' (Malahija
3:18).
SA@ETAK
1. Povratak Isusa Krista
je ~injenica.
2. Taj je povratak
obe}an od an|ela kod njegova uza{a{}a.
3. Isus }e se vratiti
da uspostavi Bo`jeg kraljevstva na zemlji.
4. Jedino Bog zna to~an
dan odre|enog za Kristova povratka.
5. Jasni znaci pokazuju
da je Kristov povratak neminovan.
6. Noini dani su
uporedivi s na{im vlastitim.
7. @idovska obnova u
Izraelu je `ivi znak.
8. Mi `ivimo u zadnju
fazu Navuhodonosorova vi|enja.
9. Svjetski nemir
prethodi Kristovu povratku.
10. Neprijateljstvo izraelskih susjeda.
|
PASUSI ZA ^ITANJE IZ
BIBLIJE
Jezekija
37 Djela 3 1Solunjanima
Jezekija 38 Djela 1:1-12 2Solunjanima 1 Luka 21.
|
LEKCIJA 9 TEST
Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi svoje
odgovore na stranu Sa`etak odgovora, i po{alji ih nam. Zavr{i ovaj primjerak
testa, i ~uvaj za pregled.
1. Za{to }e se Isus vratiti na zemlji?
a) ne}e se
vratiti
b) da obustavi rata
c) da uspostavi
Bo`jeg kraljevstva d) da lije~i bolesti
2. Tko je znao to~no vrijeme kada }e Isus da se vrati?
a) an|eli b) Isus c) Bog d) Pavao
3. Gdje mo`emo na}i pokazatelje da }e se Isus uskoro vratiti?
a) u Bibliji b) u zvijezdama c) u
vjesnicima d) u `idovskom zakonu
4. Koja svjetska stanja je Isus uporedio s vremenima Noa?
a) povratak Izraela u
svoju zemlju
b) ustanak sjevernog
napada~a
c) vrijeme nasilja i
potragu za zadovoljstvima
d) neke silne i neke
slabe narode
5. Koja figura je upotrijebljena da prika`e Izraela u
prispodobi sadr`anoj u
Mateji 24:32-33?
a) dolina sa suhim
kostima b) smokvino drvo c) svije}njak d) korablje
6. Koji dio Navuhodonosorova vi|enja je zorno prikazao vrijeme
prije Isusova
povratka?
a) zlatna glava b) stopala dio
`eljezna dio glinena
c) `eljezne
noge d) trbuh i
stegna od mjedi
7. Za koju grupu ljudi se govori u frazi 'huke mora i valovlja'
(Luka 21:25)?
a) sveti ljudi b) zli c) vladari d) misionari
8. Koji narod je smje{ten sjeverno od Izraela?
a) Amerika b) Sirija c) Egipat d) Rusija
9. Tko je doti~ni 'Mihael' u Danielu 12:1?
a) Noa b) Jezekija c) Daniel d) Isus
10. Koji od slijede}ih znakova koji najavljuju Isusova povratka
se mogu vidjeti danas?
a) `idovska obnova
u Izraelu b) svjetski nemir c) stav izraelskih susjeda
d) vrijeme
nasilja d) neke silne
i neke slabe narode
LEKCIJA SEDAM
|
1
a
b
c
d
e
|
2
a
b
c
d
e
|
3
a
b
c
d
e
|
4
a
b
c
d
e
|
5
a
b
c
d
e
|
6
a
b
c
d
e
|
7
a
b
c
d
e
|
8
a
b
c
d
e
|
9
a
b
c
d
e
|
10
a
b
c
d
e
|
LEKCIJA OSAM
|
1
a
b
c
d
e
|
2
a
b
c
d
e
|
3
a
b
c
d
e
|
4
a
b
c
d
e
|
5
a
b
c
d
e
|
6
a
b
c
d
e
|
7
a
b
c
d
e
|
8
a
b
c
d
e
|
9
a
b
c
d
e
|
10
a
b
c
d
e
|
LEKCIJA DEVET
|
1
a
b
c
d
e
|
2
a
b
c
d
e
|
3
a
b
c
d
e
|
4
a
b
c
d
e
|
5
a
b
c
d
e
|
6
a
b
c
d
e
|
7
a
b
c
d
e
|
8
a
b
c
d
e
|
9
a
b
c
d
e
|
10
a
b
c
d
e
|
